Мобилна навигација
28. jan 2018.

Knežević: Bolji poslovni ambijent „doneo“ 2,6 milijardi evra investicija

Vlada Srbije i Ministarstvo privrede rade na unapređenju poslovnog ambijenta, zbog čega je u 2017. donet niz zakonskih rešenja koji olakšavaju poslovanje, što je dovelo do boljeg kreditnog rejtinga Srbije i do toga da su direktne strane investicije u 2017. godini dostigle
2,6 milijardi evra, izjavio je danas ministar privrede Goran Knežević.

Problem je, navodi on u intervjuu za današnji Blic, što mnogi i dalje gledaju na državu kao na „majku i oca“ koja reguliše sva kretanja, ne samo u privredi nego i u svim drugim segmentima društva, a to je potpuno pogrešno.

„Moramo da pređemo na strategiju čuvene Kenedijeve rečenice: Vidi šta ti možeš da uradiš za sebe i državu, a ne šta država treba da uradi za tebe.
Država je tu da usmerava i stvara ambijent, a inicijativa, posvećenost, rad i rezultati su na svakom od nas“, rekao je Knežević za Blic, ističući da je poslovni ambijent prioritet.

Srbija je, podseća, u prethodne tri godine, napredovala za 48 mesta na Duing biznis listi Svetske banke, koja je glavni pokazatelj lakoće poslovanja, a cilj je da uđemo među prvih deset zemalja sveta.

Na pitanje da li će se i kad prestati sa praksom subvencionisanja investitora, kaže da se za sada neće prestati, jer nema nijedne zemlje koja je po privrednoj snazi kao Srbija, a da se razvila bez stranih investicija.

„Mi smo Zakonom o ulaganjima izjednačili domaće i strane investitore i postoji zabuna u javnosti da je tu neko favorizovan. Naravno da imamo više stranih investicija, jer napolju ima više novca, ali svi imaju ista prava.
Imamo oko 50 projekata sa subvencijama od početka 2016. a subvencije se, u proseku, vraćaju posle 16 meseci“, rekao je ministar uz opasku da se novac ne daje unapred, već po tranšama, a investitor mora da ispuni određene uslove da bi dobio tranšu subvencija.

Kada je reč o platama, navodi on, država može da se umeša utoliko što kroz ugovore sa investitorima u jednom članu predviđa da plate moraju biti 20 odsto više od minimalne zarade. Ostalo je, kaže, pitanje tržišta.